CIVILNA SLUZBA U HRVATSKOJ

 Napisao: Gordan Bosanac

Republika Hrvatska  svojim Ustavom iz 1991. godine, clankom 47., regulirala je pravo svojih gradjana na prigovor savjesti. Iako se uistinu radi o presedanu da  jedna zemlja u vrijeme kada sve mirise na rat dozvoljava prigovor savjesti, ne treba prenagliti zakljuccima o demokratskim usmjerenjima tadasnjih ustavopisaca. Naime, s pocetkom rata u Hrvatskoj bilo je ocito su vlasti prije slucajno prepisale clanak koji omogucava prigovor savjesti (tj. zelio se ostaviti dobar dojam) nego li su uistinu zeljeli prosiriti gra|anske slobode u novonastaloj drzavi.

Do 2000. godine, u prosjeku oko 200 mladica godisnje ulagalo je prigovor savjesti. Buduci da ne postoje jasni propisi sto s njima, vlasti su ih cesto slale na civilnu sluzbu unutar kasarni. Sama civilna sluzba trajala je 15 mjeseci (a vojni rok 10 mjeseci) i nitko od njih nije za vrijeme sluzbe dobivao nikakve naknade za zivot. Uredi za obranu redovno su dezinformirali gra|ane o njihovom pravu na prigovor savjesti, a nebrojeno puta su ti mladici bili i omalovazavani i ismijavani.

Prva znacajna gra|anska akcija koja je liberalizirala prigovor savjesti u Hrvatskoj desila se 1998. godine kada je nevladina organizacija Antiratna kampanja Hrvatske (ARK) podnijela ustavnu tuzbu u vezi rokova kada se moze uloziti prigovor savjesti. Naime, do tada prigovor se mogao uloziti samo 90 dana nakon prve regrutacije. Ustavni sud je to pravilo ocijenio neustavnim i ukinuo taj clanak zakona. Tako se od veljace 1998. prigovor savjesti moze uloziti u bilo kojem trenutku, prije regrutacije, za vrijeme regrutacije, za vrijeme sluzenja vojnog roka, a i nakon odsluzenja vojnog roka ukoliko se protivite vojnim vjezbama.

Jednako tako, od 1998. godine, mladici se sve vise salju na sluzbu u civilne ustanove kao sto su staracki domovi, bolnice, sudovi, ustanove za rad  s djecom s posebnim potrebama i slicno. Vazno je reci da je civilna sluzba, barem formalno, u nadleznosti Ministarstva pravosudja, iako su clanci zakona koji ju povrsno reguliraju sastavni dio Zakona o obrani. Ipak, cinjenica da je proceduralan dio oko podnosenja zahtjeva i nadgledanje civilne sluzbe bio u nadleznosti Ministarstva pravosudja, a ne Ministarstva obrane, sva-kako je doprinijela manjem broju krsenja prava prigovaraca.

Vazan dogadjaj u popularizaciji prigovora savjesti svakako je i odlazak HDZ rezima s vlasti ciji se saborski zastupnici nisu ustrucavali davati izjave da prigovaraci savjesti zasluzuju metak u potiljak. Dolaskom nove koalicije stranaka na vlast, ne moze se reci da su novi ljudi odlucno stali u obranu i promociju prava na prigovor savjesti (prvenstveno zato jer i oni imaju predrasude i stereotipe prema civilnoj sluzbi), ali se svakako desilo to da su postali otvoreniji za primjedbe i savjete od strane nevladinih organizacija koje su i dalje uporno radile na tim pitanjima.  Tako su Amnesty International Hrvatske i ARK u sijecnju 2000. izradili prijedlog Zakona o civilnoj sluzbi cije bi prihvacanje uklonilo sve trenutne diskriminacije prigovaraca savjesti u Hrvatskoj. Iako su vecina stranaka i nadlezih ministarstva podrzale prijedlog Zakona, do danas taj Zakon nije izglasan niti je ikada krenuo u saborsku proceduru.

ARK je jednako tako krajem 2000. godine poveo kampanju za izjednacavanje rokova trajanja vojnog roka i civilne sluzbe. Sve je zavrsilo tako da sada vojni rok u Hrvatskoj traje 6, a civilna sluzba 8 mjeseci. To je uvelike populariziralo civilno sluzenje tako da je samo ove godine u prvih 9 mjeseci podnijeto oko 2400 zahtjeva za civilnu sluzbu, a ocekuje se 3000 zahtjeva do kraja godine. Time se javio i problem mjesta gdje se moze obavljati civilna sluzba buduci da mnogi moraju cekati da se isprazni mjesto u nekoj od javnih institucija.

Sve veci broj prigovaraca natjerao je i vlast da ozbiljno shvate civilnu sluzbu. Ovih dana u Saboru je prijedlog novog Zakona o obrani koji se u potpunosti odrice civilne sluzbe koja prelazi u nadleznost Ministarstva pravosudja, uprave i lokalne samouprave. Civilna sluzba biti ce regulirana zasebnim zakonom i vjerujemo da ce se uskoro moci sluziti iu mirovnim nevladinim organiza-cijama.

Mladici koji danas civilno sluze rade prema zakonima civilne institucije u kojoj se nalaze. Civilna sluzba najcesce se sastoji od 8 satnog radnog vremena, s time da su vikendi slobodni. Jos uvijek ne dobivaju nikakve novcane naknade, rade poslove koji nisu u skladu s njihovim vjestinama, a zdravstveno osiguranje imaju preko vojnog lijecnika. Poslovi koje rade su raznoliki, ali vecina ce se sloziti da svoje vrijeme utrose puno korisnije nego da su u vojsci. Svakako treba izdvojiti projekt unutar Hrvatskog saveza slijepih koji se upravo temelji na prigovaracima savjesti. Naime, oni razvijaju govorni software koji ce omoguciti slijepim osobama da se koriste internetom. To je svakako jedan od najljepsih primjera kako prigovarac  pomaze svojoj zajednici.

Ocekuje se da ce donosenjem zasebnog Zakona o civilnoj sluzbi biti uklonjene nepravilnosti koje josuvijek postoje i da ce napokon i u Republici Hrvatskoj pravo na prigovor savjesti uistinu zazivjeti kao jedno od temeljnih ljudskih prava. Sve veci broj mladica koji se svakim danom sve vise opredjeljuju za civilnu sluzbu najjasnija su poruka vlastima da nam je vise do zivljenja nego do ratovanja.

/ POCETNA / SUDBINA / ZAKON / PARAGRAFI / KNJIGA I SVECE / HRVATSKA / KORAK ISPRED /

/ ISTORIJA PACIFIZMA / AVGANISTAN / 11. SEPTEMBAR / JA, TI, MI... / GRICKAJMO ISTINU /

/ DOMINION SMRTI / DESET MITOVA / VEGETARIJANSKI RECEPTI / P.S. NA INTERNETU /